Prometni položaj Pule

Zračna luka Pula nalazi se SI od Pule te služi kao međunarodno odredište koje lagano postaje jako prometno središte. Prije devedesetih godina prošlog stoljeća pulska je luka brojila više od 700.000 putnika godišnje. Obližnje zračne luke su Rijeka, Trst, Zagreb i Ljubljana.. Razlog tomu je činjenica da Pula nije izravno povezana s ostatkom hrvatskog sustava željeznica, već se u druge dijelove Hrvatske mora putovati preko Slovenije. Planovi za izgradnju tunela koji trenutno predstavlja 'kariku koja nedostaje' između istarskih željeznica i Rijeke postojali su mnogo godina, ali unatoč nekoliko puta započetim radovima nisu nikad završeni do kraja. Istočnim krakom Istarskog ipsilona Pula je spojena na mrežu hrvatskih autocesta, a zapadnim krakom iste poluautoceste izravno je spojena sa slovenskim autocestama, dakle, čitavim sustavom autocesta EU-a. U tijeku je širenje Istarskog ipsilona u puni profil autoceste.

Položaj Pule

Položaj pule je na 44° 52' sjeverne zemljopisne širine i 13° 51' istočne zemljopisne dužine, na nadmorskoj visini od oko 30 m. Na jugozapadnom dijelu istarskog poluotoka, razvio se podno i te između sedam brežuljaka, na dijelu zaljeva te prirodno zaštićene luke (dubine do 38 m) koja je otvorena prema sjeverozapadu s dva prilaza, neposredno s mora i kroz Fažanski kanal. Današnja površina Grada Pule iznosi 5165 ha, od čega 4150 ha na kopnu i 1015 ha na moru, a omeđena je sa sjevera otocima Sv. Jerolimom i Kozadom, gradskim naseljima Štinjan, Veli Vrh i Šijanskom šumom; s istoka područjima Monteserpo, Valmade, Busoler i Valdebek; s juga Starom Plinarom, marinom Veruda i otokom Veruda; te sa zapada Verudelom, Lungomareom i Musilom.

Arhitektura Pule

Grad prepoznatljiv po svom antičkom rimskom arhitekturom, amfiteatar iz 1. st., šesti po veličini u svijetu, popularno prozvan imenom Arena. Gradnja arene započela je za vladavine cara Augusta, izgrađen, dok konačan oblik poprimila za vrijeme vladavine cara Vespazijana. Jedan je od najbolje očuvanijih amfiteatara iz antike, te se koristi tijekom ljetnih filmskih festivala i raznih kulturno umjetničkih priredbi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i talijanske fašističke uprave pojavili su se pokušaji rastavljanja i prijenosa amfiteatra na talijansko kopno, no plan je neizvediv bio zbog velikih troškova. Druge dvije značajne i dobro očuvane antičke rimske građevine su trijumfalni luk, Slavoluk Sergijevaca iz 1. stoljeća i Hram Rome i Augusta, također iz 1. stoljeća, koji je sagrađen na forumu za vrijeme vladavine rimskog cara August.

Turizam u Puli

Ljepote okolice Pule i plavo Jadransko more su pridonjeli da grad postane međunarodno popularno ljetno odmaralište. Nacionalni park Brijuni koji je posjećen od mnogih svjetskih vođa dok je koristio kao ljetnje  odmaralište bivšeg državnika Josipa Broza.  Dugačke plaže, ribarenje, ronjenje do olupina antičkih rimskih galija i ratnih brodova iz Prvog svjetskog rata, te plovidba u netaknute špilje i velike i male otoke. Od pulskih plaža najpoznatije su Gortanova Uvala na Lungomareu, Ambrela i Havajsko na Verudeli, te Pješčana Uvala i Valkane.

Povijest Pule

Ostatci ljudskih kostiju prije milijun godina pr. Kr. su pronađeni u Šandalji (špilja kraj Pule). Lončani predmeti iz razdodblja neolitika ukazuju na naselja ljudi u okolici Pule. Pronađeni spisi naseljavanja područja grada Pule su iz 10. stoljeća prije nove ere, prvo naselje osnovali su Iliri (pleme Histra), drevni narod koji je obitavao u Istri. Grad je bi poznat grčkim moreplovcima i putnicima. Pula je spomenuta u mitološkoj priči o Jazonu i Medeji, koji su oteli zlatno runo. Kolhiđani su se dali u potjeru za Jazonom stigavši do sjevernog Jadrana. Budući da nisu uspjeli uhvatiti Jazona i vratiti zlatno runo, nisu se smjeli vratiti kući, pa su na obližnjoj obali gdje je živjelo ilirsko pleme podigli naselje. Nazvali su ga Polai što znači "grad bjegunaca".